.

Srbija bogata vodom – naši stručnjaci kažu da je to VELIKA ZABLUDA! Restrikcije su širom zemlje, ovaj grad uvek prvi strada, a plan za slučaj suše – ne postoji skoro nigde!

Srbija bogata vodom – naši stručnjaci kažu da je to VELIKA ZABLUDA! Restrikcije su širom zemlje, ovaj grad uvek prvi strada, a plan za slučaj suše – ne postoji skoro nigde!

Prosečan stanovnik Srbije svake sekunde ima na raspolaganju vode za piće tek za jednu rakijsku čašicu! Podatak će vas zapanjiti, pogotovo ako verujete u zabludu da je Srbija zemlja bogata vodom, ali da nije tako i da se to vode što imamo ne koristi na dobar način, svedoči i to što je u više krajeva naše zemlje na snazi vanredna situacija jer vode – nema.

U Majdanpeku je vanredna situacija jer je vodozahvat “Pustinjac” potpuno presušio, a ista mera dočekala je i žitelje Nove Varoši, takođe zbog presušenja nekoliko izvorišta. Na području Sjenice, pak,imaju samo jednu cisternu sa pijaćom vodom kojatokom dana može da obiđe samo dva do tri, a ugroženo je preko 20 sela.

Blic preporučuje

Grad u Srbiji uveo RESTRIKCIJE VODE zbog ekstremne suše: Suve slavine od podneva pa sve do 20 sati, evo po kom rasporedu

KATASTROFA I U NOVOJ VAROŠI Izvorišta presušila, meštani nemaju da prehrane stoku: Zaseda Štab za vanredne situacije

Foto: Rina

Sjenica trenutno ima samo jednu cisternu sa vodom za piće, a ugroženo je 20 sela

Restrikcije vode u Gornjem Milanovcu, gde je takođe proglašena vanredna situacija, počele su zbog drastično niskog priliva iz reke, a alarmantno je i na teritoriji Topole, jer je na par lokacija došlo do potpunog presušivanja korita Jasenice. Ni područje glavnog grada nije pošteđeno nestašice, pa je Barajevo već danima ili potpuno bez, ili sa veoma slabim dotokom vode.

Najveća zabluda – Srbija je zemlja bogata vodom

Zbog toga, a imajući u vidu da klimatolozi upozoravaju da nas čekaju sve toplija leta i duže suše, postavlja se pitanje da li i kada Srbiju očekuje neželjeni scenario – da ostane bez vode za piće?

Na početku razgovora za “Blic”, objašnjavajući šta nam se dešava sa vodom, naučni saradnik Geografskog instituta “Jovan Cvijić” SANU Marko Urošev kaže da se, pre svega, suočavamo sa zabludom “da je Srbija zemlja bogata vodom”. Naime, tom bogatstvu doprinose takozvane tranzitne vode, velike međunarodne reke Dunav, Sava, Tisa i Drina, koje čine čak 91 odsto ukupnog oticaja, a sa preostalih 9 odsto domicilnih voda Srbija zapravo spada u “zemlje veoma siromašne vodom”.

Foto: Snežana Krstić / Ringier

Zabluda da je Srbija zemlja bogata vodom dolazi od toga što velike reke, kao što je Dunav, kroz nju samo prolaze

Kada sve statističke parametre maksimalno uprostimo, dolazimo do toga da prosečni stanovnik Srbije na raspolaganju ima tek jednu punu rakijsku čašicu sa vodom svake sekunde! U pogledu količina voda, najugroženija oblast je Šumadija, a veći deo Vojvodine je ugrožen zbog prevelike eksploatacije podzemnih voda. Sa aspekta kvaliteta vode za piće, problemi postoje u većem delu Vojvodine, zatim u slivu Velike Morave, a nešto manje i u drugim delovima zemlje – kaže Urošev.

Kapaciteti dovoljni za narednih 10 godina, ali…

Po njegovim rečima, postojeći kapaciteti izvorišta za vodosnabdevanje koji se trenutno eksploatišu, dovoljni su za blisku budućnost – za narednih 10 godina, pod uslovom sanitarne zaštite, racionalnog korišćenja i redovnog održavanja vodovodnih sistema.

– Međutim, u pojedinim delovima Srbije već sada imamo izražene probleme tokom letnjih meseci, a sa klimatskim promenama koje definitivno donose češće i intenzivnije suše, ovakve pojave u prekidu vodosnabdevanja će biti sve češće i u ostalim krajevima. Tako da već sada moramo da razmišljamo o načinima na kojima ćemo obezbediti dovoljno vode u predstojećim decenijama – ističe naš sagovornik.

Nema dovoljno akumulacija, poslednje izvorište otvoreno pre 20 godina

O tome, inače, govori i osnovni planski dokument, “Srtategija upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2034. godine”, a u kojoj se navodi da do 2034. godine na postojećih 21,5 kubnih metara treba obezbediti dodatnih 5 kubnih metara vode. S obzirom na to da su vodni resursi u našoj zemlji nepovoljno raspoređeni po prostoru i vremenu, kako ističe Urošev, neophodan je razvoj složenih integralnih vodoprivrednih sistema za prebacivanje vode na sve veća rastojanja, sa akumulacijama koje moraju da obezbede neophodnu prostornu i vremensku preraspodelu voda.

Foto: RAS Srbija

Od planiranih 35 akumulacija, otvorene su samo dve, među kojima su “Rovni” kod Valjeva

– Međutim od 90-tih godina 20. veka pa do danas nije bilo izgradnje većeg broja vodoprivrednih objekata kao, na primer, izgradnja 35 većih akumulacija, od kojih su izgrađene svega dve – Rovni na Jablanici kod Valjeva i Prvonek na Banjskoj reci kod Vranja. Takođe u zadnjih 20-25 godina nije otvoreno neko veće izvorište podzemnih voda – upozorava naučni saradnik Instituta “Jovan Cvijić”.

Kako zbog suše prvi strada Gornji Milanovac

Da definitivno postoji potreba za proširenjem postojećih vodoizvorišta, potvrđuje i primer regionalnog sistema „Rzav“ koji pijaćom vodom snabdeva oko 200.000 žitelja Čačka, Arilja, Požege, Lučana i Gornjeg Milanovca. Koncept ovog vodosistema zasniva se na korišćenju reke Veliki Rzav, ali je problem u tome što brana Svračkovo na njoj još uvek nije izgrađena, pa je dotok iz privremenog vodozahvata za sva ova mesta daleko ispod projektovanog kapaciteta.

– Usled dugotrajnih sušnih perioda u letnjim mesecima tako dolazi do opadanja nivoa vode reke Veliki Rzav na kritičan nivo, što dovodi do uvođenja restrikcija. Prvi najčešće strada Gornji Milanovac, kao najudaljeniji korisnik ovog sistema i na najvišoj nadmorskoj visini. Ovo je i trenutni slučaj uvođenja vanrednog stanja u ovoj opštini – objašnjava Urošev.

Foto: Rina

U obezbeđivanju vode za Gornji Milanovac uključena je i Vojska

Na problem ovakvog načina vodosnabdevanja ukazao je i profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Zoran Stevanović u svom naučnom radu „Procena rizika od nestašice vode za piće u Srbiji“, koji je objavljen 2018. godine u zborniku radova SANU, gde je naveo “da je neshvatljivo da se insistira na korišćenju za piće vode iz površinskih akumulacija”, pored dovoljnih resursa podzemnih voda koje su kvalitetnije i čine 70 odsto vodnih resursa Srbije. Koliko su podzemna izvorišta sigurnija za vodosnabdevanje čak i u uslovima žarkog leta kao što je ovo, svedoči primer Valjeva koje nije bilo ugroženo i pored nezabeleženo velike potrošnje vode.

Naše glavno izvorište je podzemno karstno vrelo Paklje i vodozahvat sa reke Gradac koje obezbeđuju dotok od 600 litara vode u sekundi, što je dovoljno za celo područje Grada. Uz to, svi izveštaji Instituta “Batut” potvrđuju da je takva voda koja se obezbeđuje Valjevu najčistija i najkvalitetnija za piće – kaže direktor valjevskog “Vodovoda” Ivan Filipović.

Marko Urošev, pak, ističe da trenutno hidrogeološki istraženi kapaciteti podzemnih voda Srbije iznose oko 65 kubnih metara u sekundi, dok se trenutno za vodosnabdevanje koristi tek 15-17 m3/s.

– Tako da je neophodno istražiti i mogućnosti otvaranja novih podzemnih izvorišta. Treba planirati i obezbeđivanje alternativnih izvora, koja bi se aktivirala u ekstremnim situacijama, kao što je pojava suše. Kod postojećih površinskih izvorišta, pogotovo kod zahvatanja direktno iz vodotokova, treba proširiti izvorište stvaranjem akumulacije – kaže on.

Za upravljanje sušom plan – ne postoji!

A kada je reč o suši, naš sagovornik ističe da plan za upravljanje ovom elementarnom nepogodom na nacionalnom i lokalnom nivou jednostavno – ne postoji! Uz to, podseća, još pre četiri godine tim Instituta “Jovan Cvijić” je anketirao 24 javna-komunalna preduzeća zadužena za lokalno i regionalno vodosnabdevanje, od kojih je tek njih devet reklo da u njihovoj opštini ili preduzeću postoje akcioni plan za reagovanje u vanrednim situacijama.

Foto: Profimedia

Srbija nema nacionalni plan upravljanja rizicima od suše

– Kao razlog zbog čega nema plana upravljanja rizikom od suše navode najčešće nedovoljne resurse, neznanje, čekanje na Vladine odluke, nedostatke podsticaja… Vidi se da su ljudi svesni problema koje donose klimatske promene i da čekaju da se usvoji nacionalna strategija za upravljanje sušom, koja bi se posle prenela na niže, regionalne i lokalne nivoe, sa jasnim smernicama za izradu planova upravljanja sušom – zaključuje Marko Urošev.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *