Svetski dan borbe protiv AIDS-a: Kakva je epidemiološka situacija u Srbiji?

Pod sloganom “Overcoming disruption, transforming the AIDS response” (Od prevazilaženja izazova do unapređenog odgovora na AIDS) Svetska zdravstvena organizacija, UNAIDS i ostale međunarodne organizacije obeležavaju Svetski dan borbe protiv AIDS-a ove godine.

U fokusu ovogodišnje kampanje su sveopšti napori da se odgovor na AIDS u vidu savremene terapije nastavi uprkos brojnim globalnim finansijskim i društvenim izazovima, kao i osnaživanje populacija u povišenom riziku efikasnim preventivnim metodama.

U globalnom iščekivanju dostupnosti dugotrajne prevencije upotrebom dve injekcije godišnje novog antiretroviralnog leka, fokus je i na dostupnoj prevenciji.

Promovisanje dostupne pre-eksponicione profilakse za HIV infekciju (PrEP − Pre-Exposure Prophylaxis) kombinacijom dva antiretroviralna leka nailazi na odziv sve većeg broja korisnika jer se ova prevencija pokazala uspešnom u sprečavanju širenja infekcije u nizu zemalja.

U Srbiji dostupnost PrEP upotpunjena je i Vodičem dobre prakse za lečenje HIV infekcije koga je objavilo Ministarstvo zdravlja, a čiji je sastavni deo protokol prevencije kod HIV negativnih osoba.

Epidemiološka situacija u Srbiji 2025. godine

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, od početka 2025. godine do 24. novembra 2025. novootkriveno je 99 osoba inficiranih HIV-om. Od početka epidemije, 1985. godine, pa zaključno sa 24. novembrom 2025. godine, u Republici Srbiji su registrovane 5.002 osobe inficirane HIV-om, od kojih je 2.288 osoba obolelo od AIDS-a.

Ukupno 1.238 osoba koje su živele sa HIV-om preminulo je od AIDS-a, a još 148 osoba inficiranih HIV-om umrlo je od bolesti ili stanja koja nisu povezana sa HIV infekcijom.

Seksualni put prenosa, kao i ranijih godina, dominira (98% svih slučajeva registrovanih tokom 2025. godine sa poznatim načinom transmisije), posebno nezaštićeni analni seksualni odnosi među muškarcima (84% među novootkrivenim osobama inficiranim HIV-om). Među prijavljenim dijagnostikovanim HIV pozitivnim osobama u periodu januar−novembar 2025. godine bilo je 24 puta više muškaraca u odnosu na žene.

Najveći broj novodijagnostikovanih osoba inficiranih HIV-om je uzrasta 20−49 godina (85% u 2025. godini). U uzrasnoj grupi 15−29 godina registrovana je 31 osoba (31% svih novootkrivenih HIV pozitivnih osoba).

Pod najvećim rizikom su, kao i prethodnih godina, muške osobe koje imaju nezaštićeni seksualni odnos sa muškarcima, dok je četvrtina novootkrivenih HIV pozitivnih osoba sa nepoznatim putem transmisije (29% u 2025. godini). Možemo pretpostaviti da je među ovim osobama nezaštićeni seksualni odnos sa muškarcima dominantan put prenosa, jer je veliki uticaj stigmatizacije na neprijavljivanje načina prenosa HIV infekcije.

U odnosu na period 1985−1992. godine kada je 60−90% svih novodijagnostikovanih osoba inficiranih HIV-om na godišnjem nivou bilo iz populacije osoba koje injektiraju droge, od 2008. godine taj udeo je ispod 10% (u 2025. to je 1,4% ili jedan slučaj HIV infekcije kao rezultat injektiranja droga). Tokom 2025. nije registrovan nijedan slučaj prenosa sa majke na dete.

Prema zvanično dostupnim podacima u Republici Srbiji je tokom 2025. kod 60 osoba (64,5%) infekcija otkrivena u asimptomatskoj fazi bolesti, dok je klinička AIDS zabeležena kod 16 osoba (17%).

Dobrovoljno savetovanje i testiranje je od vitalne važnosti za otkrivanje novoobolelih. Svako testiranje na HIV treba da bude dobrovoljno i poverljivo, uz obavezno savetovanje pre i posle testiranja. Time postižemo i prepoznavanje rizičnog ponašanja. Rano otkrivanje HIV infekcije vodi i do ranog uključivanja antiretroviral­ne terapije, čime se sprečavaju napredovanje bolesti i komplikacije. Osobe koje redovno uzimaju antiretroviralnu terapiju postižu i nedetektabilan nivo virusa u krvi čime se onemogućava prenos virusa. Zahvaljujući terapiji, HIV infekcija je danas hronično stanje sa kojim se može kvalitetno i dugo živeti.

Dobrovoljno, poverljivo i anonimno savetovanje i testiranje na HIV i virusne hepatitise B i C je besplatno i dostupno bez lekarskog uputa tokom cele godine u svim zavodima/institutima za javno zdravlje na teritoriji Republike Srbije, kao i u Zavodu za zaštitu studenata u Beogradu, svakoj zainteresovanoj osobi koja je imala neki rizik.

U okviru preventivnog programa koji sprovodi Ministarstvo zdravlja u partnerstvu sa sedam udruženja (Primus, JAZAS, Potent, TOC, USOP, Prevent i Asocijacija zdravstvenih medijatorki) dobrovoljno, anonimno savetovanje i testiranje na HIV i druge polno prenosive infekcije je besplatno i dostupno osobama iz ključnih populacija pod povećanim rizikom (muškarci koji imaju seks sa muškarcima, osobe koje se bave seks radom i osobe koje injektiraju droge) u prostorijama udruženja (drop-in centrima) i u mobilnim jedinicama u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i drugim gradovima. Pored preventivnih programa pružaju se i različiti vidovi podrške osobama koje su inficirane HIV-om. Osnaživanje zajednica pod povišenim rizikom, kao i osoba koje već žive sa HIV-om, prepoznato je globalno kao neophodan faktor koji uz savremenu prevenciju i terapiju vodi ka smanjenju broja obolelih osoba.

Epidemiološka situacija u svetu i u Evropi

Podaci Svetske zdravstvene organizacije na kraju 2024. godine pokazuju da je sa HIV infekcijom globalno živelo 40,8 miliona ljudi, 1,3 miliona je bilo novootkrivenih slučajeva, dok je 630.000 osoba umrlo od AIDS-a. Osobe koje su bile inficirane, a koje su znale svoj HIV status čine 87% svih HIV pozitivnih osoba, dok je 31,6 miliona osoba (77%) bilo na antiretroviralnoj terapiji. Od osoba koje žive sa HIV infekcijom, a koriste terapiju, 73% je postiglo nivo viralne supresije kada prenos virusa nije moguć.

Procene pokazuju da je u Evropi krajem 2024. godine 3,2 miliona osoba živelo sa HIV-om, a samo 2 miliona ili 63% od ovog broja primalo je antiretroviralnu terapiju. U 2024. godini u Evropi je 160.000 ljudi novoinficirano HIV-om, dok je 53.000 preminulo.

Izvor: N1

 

Podeli ovaj članak sa ostalim prijateljima